Giardijoza je parazitarna bolest pasa i mačaka, koju uzrokuje bičaš Giardia duodenalis. To je jednostanični bičaš koji parazitira na sluznici tankog crijeva te se ondje i razmnožava. Neki sojevi giardije mogu invadirati i čovjeka (zoonoza-bolesti koje mogu prijeći sa životinja na ljude).
Oboljeti mogu sve dobne skupine pasa s time da se bolest češće javlja kod štenaca (nakon odbića, u uzgojima), mladih pasa (dobi 1 do 2 godine) te onih kojima je iz bilo kojeg razloga oslabljen imunološki sustav (stres, transport, promjena hrane, neke druge bolesti-virusne, bakterijske i sl.). Može se dogoditi da pas bude asimptomatski nositelj što znači da je životinja invadirana giardijom, izlučuje ciste izmetom u okoliš, ali ne pokazuje nikakve simptome bolesti.
RAZVOJNI CIKLUS
U razvojnom ciklusu G. duodenalis razlikujemo dva razvojna oblika. To su trofozoiti(koji žive u lumenu tankog crijeva) i ciste koje predstavljaju invazivni oblik za pse, mačke i čovjeka. Ciste se prenose fekalno-oralnim putem. Unosom cisti iz okoliša kontaminiranog izmetom (tlo, voda, zdjelice za vodu i hranu) nastaje invazija domaćina (psa, mačke, čovjeka). U tankom crijevu domaćina, iz cisti nastaju trofozoiti koji se prihvaćaju na crijevne resice tankog crijeva te se tamo i umnažaju. Umnažanjem nastaju ciste (5 do 12 dana od početka invazije-infekcije) te se počinju izlučivati izmetom u okoliš. Ciste su vrlo otporne na vanjske uvjete (pogotovo i vlažnoj sredini) pa mogu preživjeti u okolišu i do nekoliko mjeseci.
KLINIČKI ZNAKOVI
Budući da se razvojni ciklus giardije odvija u tankom crijevu, njenim umnažanjem dolazi do oštećenja sluznice crijeva te do pojave kliničkih znakova. Težina simptoma ovisit će o tome jesu li invadirane mlade životinje, starije ili one oslabljenog imunološkog sustava. Kod takvih životinja javljaju se teži klinički znakovi.
Od kliničkih znakova javljaju se:
DIJAGNOSTIKA
Kako bi uspješno dijagnosticirala giardija, Vaš veterinar će uzeti detaljnu anamnezu (povijest bolesti) te napraviti klinički pregled životinje. Da bi se olakšala dijagnostika važno je da vlasnici pruže potrebne informacije da li je pas nedavno bio izložen toksinima ili je nedavno tretiran protiv parazita. Od ostalih dijagnostičkih pretraga primjenjuje se: koprološka pretraga (pretraga izmeta) te po potrebi, testiranje na parvovirusnu infekciju (kod necijepljenih štenaca/odraslih pasa) i kompletna krvna slika.
Koprološka pretraga je važna zbog toga što se njome mogu otkriti i drugi endoparaziti (oblići i trakavice). Danas postoje različite metode pretrage fecesa na prisutnost giardije (direktni razmaz, flotacija, imunofluorescencija, brzi test tzv. „snap test“ kojima se otkriva antigen giardije).
LIJEČENJE
Ako je životinja dehidrirana, potrebna je nadoknada tekućine i elektrolita. Tijekom liječenja moguće je primjenjivati i probiotike za pse kako bi se poboljšao oporavak sluznice crijeva.
Tjedan dana nakon liječenja potrebno je napraviti kontrolnu koprološku pretragu kako bi se utvrdila uspješnost liječenja te da nije došlo do reinvazije.
Važno je tijekom liječenja održavati osobnu higijenu (redovito pranje ruku, pogotovo nakon sakupljanja izmeta) te higijenu posuda za vodu, hranu, redovito skupljati izmet te dezinficirati okoliš u kojem Vaš pas boravi.
PREVENTIVA
Da bi se spriječila pojavnost giardije kod pasa redovito skupljajte izmet za svojim psom kada ste u šetnji, pripazite da pas ne dolazi u kontakt sa izmetom drugih pasa te ih redovitotretirajte protiv parazita.
Bilo bi dobro napraviti redovite sistematske preglede kako bi Vaš veterinar mogao provjeriti zdravstveno stanje Vašeg ljubimca u svrhu očuvanja njegovog zdravlja.
dr.med.vet. Ivana Žic